,

Gardijan: Vučić lično tražio ukidanje zaštite Generalštaba zbog projekta Trampove kule

Zgrada Generalštaba u Beogradu, oštećena u NATO bombardovanju 1999, u Ulici kneza Miloša

Bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić lično je tražio da se zgradi Generalštaba u Beogradu ukine status kulturnog dobra, kako bi na tom mestu mogli da niknu hotel i stambeni toranj povezani sa Džaredom Kušnerom, zetom američkog predsednika Donalda Trampa. To tvrdi britanski „Gardijan“, koji je danas objavio istraživanje novinara Toma Burgisa zasnovano na razgovorima sa upućenima i na dokumentima u koje je list imao uvid.

Prema „Gardijanu“, Vučić je lično vodio prvi sastanak na kojem se razgovaralo o ukidanju zaštite, ali se taj sastanak ne pominje u optužnom predlogu protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još troje. Tužilaštvo za organizovani kriminal potvrdilo je britanskom listu da ima dokaze o tom sastanku.

Sastanak u Predsedništvu

Prema dvojici sagovornika „Gardijana“ upućenih u sastanak, Vučić je 6. februara 2024. u Predsedništvo pozvao Dubravku Đukanović, tadašnju direktorku Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, i još jednu osobu iz službe zaštite nasleđa. Tražio je da se Generalštabu ukine zaštita, uz objašnjenje da je za lokaciju zainteresovan neimenovani strani investitor. Sagovornici lista kažu da je prema njima bio neprijatan, da ih je nazvao lenjim i nesposobnim i da je poruka bila jasna: ili će uraditi ono što traži, ili neka podnesu ostavke.

List podseća da je Vučić 2016. i sam potvrdio zakonsku zaštitu zgrade, koju je projektovao arhitekta Nikola Dobrović i koja je oštećena u NATO bombardovanju 1999. Đukanovićeva je još u januaru za „Vreme“ potvrdila da je sastanak održan 6. februara 2024. u Predsedništvu i da mu je Vučić lično prisustvovao.

Ugovor i ultimatum Siniše Malog

Mesec dana kasnije u javnost je procureo sporazum Vlade Srbije i Kušnerove kompanije, prema kojem investitor lokaciju Generalštaba dobija u zakup na 99 godina, bez naknade. Ugovor od 13. maja 2024, u koji je „Gardijan“ imao uvid, obavezuje državu da status kulturnog dobra ukloni tako da Kušnerova kompanija bude zadovoljna.

Nedelju dana posle potpisivanja ugovora, 22. maja 2024, usledio je novi sastanak. Vučić ovog puta nije bio prisutan, a vodio ga je ministar finansija Siniša Mali. Prema optužnom predlogu, koji prenosi iskaze svedokinja, Mali je Đukanovićevu i Oliveru Vučković, tadašnju direktorku gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, pitao da li su razmislile i da li će pokrenuti postupak ukidanja zaštite. Obe su odbile, jer su smatrale da za to nisu ispunjeni zakonski uslovi. Mali im je tada, prema „Gardijanu“, ponovio Vučićev ultimatum iz februara: ako neće, neka podnesu ostavke. Obe su to i učinile.

Đukanovićeva je u ostavci napisala da ne može da pristane na neprimerene intervencije koje bi trajno uništile vrednosti kompleksa. Obe su „Gardijanu“ potvrdile da je ovaj opis događaja tačan, a Đukanovićeva je dodala da ne želi da daje izjave dok traje sudski postupak.

Falsifikat, optužni predlog i odustajanje investitora

Deset dana posle Trampove pobede na američkim izborima u novembru 2024. Vlada je objavila da je Generalštabu ukinut status kulturnog dobra. Goran Vasić, koji je na čelo republičkog zavoda došao posle ostavke Đukanovićeve, uhapšen je u maju 2025. Tužilaštvo tvrdi da je falsifikovao stručno mišljenje na osnovu kojeg je zaštita ukinuta.

Tužilaštvo za organizovani kriminal je 15. decembra 2025. podiglo optužni predlog protiv Selakovića, sekretarke ministarstva Slavice Jelače, Vasića i Aleksandra Ivanovića, v.d. direktora gradskog zavoda, zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službene isprave. Selaković se pred sudom izjasnio da nije kriv. Kušnerova kompanija ubrzo je saopštila da projekat vredan oko 500 miliona dolara „u ovom trenutku“ neće nastaviti.

Vučić je tada tužioce nazvao korumpiranim bandama koje fabrikuju slučajeve i najavio da će se lično postarati da odgovara svako ko je učestvovao u gubitku, kako je rekao, izuzetne investicije.

Šta kaže tužilaštvo

Optužni predlog se poziva na iskaze svedoka koji su bili na sastanku kod Vučića, ali sam sastanak ne pominje. Prema „Gardijanu“, to otvara pitanje šta tužilaštvo prećutkuje i zašto. Portparol tužilaštva rekao je listu da tužilaštvo ima dokaze o sastanku iz februara 2024. i da, osim protiv već optuženih, vodi predistražni postupak kako bi utvrdilo da li krivično odgovaraju i druga lica.

Sumnje u odlučnost tužilaštva pojačale su se u aprilu, kada je Selaković na sudu ispričao da je, dok je policija pretresala ministarstvo, u svom kabinetu pio rakiju i pušio sa Mladenom Nenadićem, glavnim tužiocem za organizovani kriminal. Iz tužilaštva su odgovorili da tada nije bilo reči o toku postupka.

Odgovori

Vučić nije odgovorio na pitanja „Gardijana“. Ni on ni Siniša Mali nisu optuženi u ovom slučaju i obojica poriču bilo kakve nezakonitosti. Predstavnik Trampove porodične kompanije Trump Organization rekao je da ona nema planove za bilo kakav projekat u Beogradu, da nikada nije učestvovala u razgovorima ili pregovorima o sticanju bilo koje lokacije u Beogradu i da ne zna ništa o navodima. Kušnerov portparol nazvao je „kategorički netačnom“ tvrdnju da je projekat bio deo političkog dogovora ili šeme „plati pa igraj“ i dodao da Kušner nije imao nikakvu ulogu u postupcima srpske vlade oko statusa zaštite.

Nezavisno.com će objaviti odgovor Aleksandra Vučića i Siniše Malog ako ga dostave.

Senka nad izborima

Vučić je krajem septembra podneo ostavku na mesto predsednika i predvodi listu „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ na parlamentarnim izborima 25. oktobra, na kojima je kandidat za premijera. Zbog vanrednih izbora, ročište na kojem bi svedoci mogli da govore o njegovoj ulozi biće održano tek posle glasanja, navodi „Gardijan“. List dodaje da je Vučić jednim od poslednjih poteza na mestu predsednika potpisao 49 pomilovanja. Za neka od njih nije poznato kome su data, pa nije jasno da li su među pomilovanima i optuženi u slučaju Generalštab.

Generalštab nije jedini put da se Vučićeva vlast oslanja na Trampov krug. Nezavisno.com je ranije pisalo da Vlada plaća lobiste bliske Trampu, a Srbija je ove godine pri dnu Evrope po percepciji korupcije.

Navodi „Gardijana“ otvaraju ozbiljno pitanje: da li se o državnoj imovini i kulturnom nasleđu odlučuje kroz zakonom propisane procedure ili političkim pritiskom? Građani imaju pravo na potpunu istragu i jasne odgovore, bez obzira na položaj onih čija se uloga ispituje.

Sve vesti o izborima 25. oktobra u rubrici Izbori.

Naslovna fotografija: zgrada Generalštaba u Beogradu, 2014. Foto: Choinowski, Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0, isečak.

Komentari

Ostavite komentar

E-adresa se ne objavljuje. Prvi komentar objavljujemo posle odobrenja redakcije. Komentari sa uvredama, pretnjama i govorom mržnje se ne objavljuju.