Pentagon će uživo prenositi streljanje Nidala Hasana, napadača iz Fort Huda

Roditelji vojnika Majkla Pirsona, ubijenog u napadu u Fort Hudu, pred njegovim portretom na ceremoniji za žrtve 2015.

Streljanje Nidala Malika Hasana, bivšeg vojnog psihijatra koji je 2009. u bazi Fort Hud u Teksasu ubio 13 ljudi, biće prenošeno uživo, potvrdio je u četvrtak Pentagon. Pogubljenje je zakazano za 3. decembar u 13 časova po lokalnom vremenu, odnosno u 20 časova po našem, u samoj bazi Fort Hud. To je približno isto doba dana kada je 2009. počeo napad, navodi Al Džazira. Bilo bi to prvo pogubljenje u američkoj vojsci posle 65 godina i prvo streljanje vojnika od Drugog svetskog rata.

„Postaraćemo se da ljudi mogu to da gledaju, da bude javno“, rekao je američki ministar odbrane Pit Hegset u intervjuu za konzervativnu televiziju Real America’s Voice, snimljenom na nosaču aviona „Abraham Linkoln“, prenosi agencija AP. „Ljudi moraju da shvate da ovakve stvari imaju ozbiljne posledice“, dodao je Hegset, a odluku je nazvao nečim što se podrazumeva. Na pitanje da li je Hasan izneo neku poslednju želju ili se obratio administraciji, odgovorio je: „Nije me briga. Vidimo se 3. decembra.“

Posle intervjua jedan zvaničnik Pentagona potvrdio je za Al Džaziru da će pogubljenje biti „prenošeno uživo“ i da će detalji biti objavljeni naknadno. Hegset nije rekao da li će streljanju prisustvovati vojnici, publika ili zvaničnici. Pravilnik Kopnene vojske SAD predviđa da pogubljenju prisustvuju predstavnici najmanje dva medija. Bela kuća je pitanja o prenosu uputila Pentagonu.

Prvo streljanje vojnika od 1945.

Predsednik Donald Tramp odobrio je pogubljenje 2. oktobra, na Hegsetov predlog, a Pentagon je odluku objavio u ponedeljak. „Za Hasana je konačno došao sudnji dan“, napisao je portparol Pentagona Šon Parnel, prenosi CBS. Datum i mesto odredio je u sredu vršilac dužnosti sekretara Kopnene vojske Adam Tel, a pogubljenje će nadgledati komandant vojnog zatvora Kopnene vojske (U.S. Disciplinary Barracks), piše Military Times. Prema pravilima Kopnene vojske, kazna se izvršava najranije 60, a najkasnije 150 dana posle predsednikovog odobrenja, navodi švajcarska agencija Keystone-SDA. Treći decembar je 62. dan.

Pentagon nije objasnio zašto je izabran streljački vod, a ne smrtonosna injekcija. Vojni pravilnik od 2019. više ne propisuje injekciju, već način izvršenja prepušta sekretaru Kopnene vojske, piše CBS. Trampova administracija je u aprilu streljanje, gušenje gasom i električnu stolicu dodala na spisak dozvoljenih načina izvršenja smrtne kazne na saveznom nivou, podseća Al Džazira. U SAD se ovih dana ponovo vodi rasprava o načinima izvršenja smrtne kazne, posle neuspele egzekucije Kriste Pajk u Tenesiju.

Poslednje pogubljenje u američkoj vojsci izvršeno je 13. aprila 1961, kada je obešen vojnik Džon Benet, osuđen za silovanje i pokušaj ubistva jedanaestogodišnje devojčice u Austriji. Poslednji vojnik koga je streljao streljački vod bio je Edi Slovik, pogubljen u Francuskoj 1945. zbog dezerterstva. Nijedno pogubljenje u SAD, ni saveznih vlasti ni saveznih država, nikada nije prenošeno na televiziji, a poslednje javno pogubljenje u zemlji bilo je 1936. u Ovensborou u Kentakiju, navodi Al Džazira.

Tramp je kritikovao pogubljenja u Iranu

AP podseća da je Tramp u više navrata kritikovao javna pogubljenja u Iranu, gde se demonstranti i dalje pogubljuju, a mogućnost da demonstranti budu ubijeni navodio je i kao razlog za vojnu akciju. U januaru je rekao da bi pogubljenja demonstranata bila „veoma loš dan“ za Teheran, a nešto više od mesec dana kasnije, u obraćanju o stanju nacije: „Sprečili smo ih da obese mnoge od njih pretnjom ozbiljnim nasiljem.“ Krajem februara SAD su napale Iran, piše AP.

Pogubljenje bi moglo da bude odloženo

Stručnjaci za vojno pravo kažu da Hasan može da zatraži od civilnog saveznog suda da ispita zakonitost njegovog pritvora (habeas corpus), što bi pogubljenje moglo znatno da odloži. Taj postupak bi „iskreno, mogao da nadživi sadašnju administraciju“, rekao je za AP Judžin Fidel, predavač vojnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Jejl. Zasad nije poznato da li će Hasan to i učiniti.

Napad u kojem je ubijeno 13 ljudi

Hasan, tada major i psihijatar Kopnene vojske, otvorio je vatru 5. novembra 2009. u zgradi u kojoj su vojnici pred odlazak na ratište čekali u redovima za vakcine i lekarske preglede. Uzvikivao je „Alahu akbar“ i pucao iz pištolja sa laserskim nišanom. Ubio je 13 ljudi, među njima i trudnu dvadesetjednogodišnju vojnikinju Frančesku Velez, a ranio 32. Istražitelji su u zgradi pronašli 146 čaura. Policija mu je uzvratila vatrom i od tada je paralizovan od grudi nadole.

Pred sudom je priznao da je pucao i rekao da je hteo da spreči vojnike da odu u Avganistan i ubijaju muslimane. Vojni sudija mu nije dozvolio da to iznese kao odbranu. Porotnicima se predstavio kao vojnik koji je „promenio stranu“. Vojna porota osudila ga je na smrt u avgustu 2013. Hasan sada ima 56 godina i nalazi se u zatvoru za osuđene na smrt u Fort Livenvortu u Kanzasu. Porodice ubijenih o datumu pogubljenja obaveštene su pre zvanične objave i pitane su da li žele da prisustvuju, piše CBS.

Sve vesti iz sveta pratite u rubrici Svet.

Naslovna fotografija: Džefri i Šeril Pirson pred portretom sina, vojnika Majkla Pirsona, ubijenog u napadu u Fort Hudu, na ceremoniji odavanja počasti žrtvama u aprilu 2015. Foto: Daniel Cernero, Kopnena vojska SAD, Wikimedia Commons, javno vlasništvo, isečak.

Komentari

Ostavite komentar

E-adresa se ne objavljuje. Prvi komentar objavljujemo posle odobrenja redakcije. Komentari sa uvredama, pretnjama i govorom mržnje se ne objavljuju.