,

Gardijan: Ako Studentska lista pobedi na izborima u Srbiji, odjek te pobede osetiće se širom Evrope

Veliki broj ljudi u zimskim jaknama ispunio je ulicu u centru Čačka tokom protesta zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu; levo je crkva sa dva zvonika

Ako Studentska lista u nedelju pobedi na parlamentarnim izborima, udarni talasi te pobede osetiće se širom Evrope jednako snažno kao kada je u Mađarskoj pao Viktor Orban. Tako ocenjuje britanski novinar Miša Gleni u autorskom tekstu koji je „Gardijan“ objavio u sredu, četiri dana pre izbora 25. oktobra.

Gleni je nekadašnji dopisnik „Gardijana“ i BBC-ja iz srednje Evrope i autor knjiga o raspadu Jugoslavije i Balkanu. U podnaslovu teksta stoji da studentski aktivisti izgleda idu ka tome da u nedelju na izborima pobede Aleksandra Vučića, kao i da Evropska unija „nikada nije smela da otpiše srpsku demokratiju“.

„Istorija počinje da se rimuje“

Gleni počinje poređenjem sa 2000. godinom. „Istorija se u Srbiji možda neće ponoviti, ali počinje da se rimuje“, piše on i podseća da su građani pre nešto više od četvrt veka u velikom broju izašli na izbore i naneli istorijski poraz Slobodanu Miloševiću, iako je on kontrolisao medije, pravosuđe i službe bezbednosti. Kada nije hteo da ode, stotine hiljada ljudi izašle su na ulice i naterale ga da se povuče.

Sada bi, prema Gleniju, nova generacija mogla da ima odlučujuću reč na jednako sudbonosnim izborima, ovog puta parlamentarnim. Vučić je nedavno podneo ostavku na mesto predsednika da bi ušao u izbornu trku, s ciljem da središte moći premesti iz Predsedništva u kabinet premijera.

Vučić, koji Srbiju „gotovo potpuno kontroliše“ 14 godina, prvi put otkako je na vlasti nalazi se u defanzivi, baš kao Milošević 2000, piše Gleni. Kao i njegov blizak prijatelj Viktor Orban, koji je ove godine ubedljivo poražen na izborima u Mađarskoj, Vučić je pokrenuo sva raspoloživa sredstva da zaustavi Studentsku listu.

Ankete: od izjednačene trke do deset poena razlike

Gleni ipak ne očekuje da se mađarski scenario ponovi u svemu. Za razliku od Orbanovog Fidesa, Srpska napredna stranka verovatno neće doživeti ponižavajući poraz, piše on. Ankete se veoma razlikuju: neke Studentskoj listi daju prednost od skoro deset procentnih poena, a druge pokazuju izjednačenu trku. Prema anketarima, što je izlaznost veća, to su veće šanse opozicije, a neki strahuju da bi period posle izbora mogao biti i nasilan.

Do sličnog zaključka došla je i simulacija izbora Nezavisnog: ishod najviše zavisi od toga koja je anketa tačna, a opozicionom bloku je za većinu potrebno oko 50,5 odsto važećih glasova.

Mediji, zvučni top i slogan „Srbija ili mafija“

Prema Gleniju, Vučić „baca sve što ima“ u kampanju kako bi rezultat okrenuo u svoju korist. Pooštrio je kontrolu nad medijima podrškom promeni vlasništva u United Media, donedavno najvažnijoj nezavisnoj medijskoj grupi. Prošlog vikenda deset istaknutih novinara njenog najvažnijeg medija, televizije N1, dalo je otkaz u znak protesta zbog postavljanja urednika za koje se veruje da su naklonjeni Vučiću i SNS-u.

Gleni podseća da je N1 imao ključnu ulogu u izveštavanju o usponu studentskog pokreta, koji je spontano nastao u novembru 2024, posle pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 ljudi. Nesreća se dogodila nekoliko meseci pošto je kineski konzorcijum završio rekonstrukciju stanice, posao koji kritičari smatraju korupcionaškim.

Pominje i veliki protest u Beogradu u martu 2025. Tokom 15 minuta tišine u znak sećanja na žrtve, demonstranti su tvrdili da je policija upotrebila zvučni top, američki LRAD 450XL, zbog čega se masa u panici razbežala. Vlada je to negirala, a Ministarstvo unutrašnjih poslova kasnije je podnelo krivičnu prijavu protiv vojnog analitičara koji je tvrdio da je zvučno oružje verovatno upotrebljeno.

Najveći izazov za studente, piše Gleni, bio je kako energiju pokreta da pretoče u političku snagu sposobnu da se suprotstavi Vučiću, jer su stare opozicione stranke bile razjedinjene i bez dinamičnog vođstva. Odgovor je stigao ovog leta, kada su studenti predstavili kandidate Studentske liste: istaknute profesore, inženjere, radnike, ljude iz kulture i studente, uz jednostavan slogan „Srbija ili mafija“.

Dodik, Moskva i Mladić

Na izazov studenata Vučić je, prema Gleniju, odgovorio pojačanom nacionalističkom retorikom, kako bi mobilisao krajnju desnicu. Pozdravio je podršku Milorada Dodika, kog Gleni opisuje kao de fakto lidera Republike Srpske i čoveka koga dugo smatraju „glavnim Putinovim čovekom na Balkanu“. Dodik se u poslednje vreme približio i Donaldu Trampu, čiji saradnici uz Dodikovu pomoć ulažu u jedan gasovod.

Vučić traži podršku i iz Moskve, iako su njegovi lični odnosi sa Putinom ranije bili zategnuti, a Ukrajini je, kako navodi Gleni, isporučivao znatne količine municije dok je balansirao između Zapada i Rusije. „Ali sada, kada su rukavice skinute, srpski lider je postao manje stidljiv“, piše Gleni. Kao još jedan znak koliko ozbiljno Vučić shvata izazov studenata navodi odluku da dozvoli državnu sahranu Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca poznatog kao „bosanski kasapin“, kako bi ojačao podršku među nacionalistima.

Šta bi pobeda značila za Evropu

„Ako uprkos svemu tome Studentska lista izađe kao pobednik na izborima, udarni talasi osetiće se širom Evrope jednako snažno kao kada je Orban poražen“, zaključuje Gleni.

Pre svega, piše on, takav ishod otvara mogućnost bržeg približavanja Evropskoj uniji, što bi pozdravili ne samo u Briselu nego i u Londonu. Britanske vlade, jedna za drugom, strahuju da je Balkan „meki trbuh“ evropske odbrane, gde Rusija može da vrši snažan pritisak. Posle Bregzita britanski politički uticaj u regionu je ograničen, ali London, zajedno sa NATO-om i EU, podstiče bezbednosnu saradnju u regionu.

Studentska lista u svom programu pitanje Evropske unije ipak ostavlja otvorenim. Kako je istog dana u reportaži iz Beograda napisao „Gardijanov“ novinar Džulijan Borger, program je usvajan na plenumima, pa su teme koje dele birače, posebno spoljna politika, gurnute u drugi plan: o budućem članstvu u EU odlučivalo bi se na referendumu, a Kosovo se smatra sastavnim delom Srbije.

Gleni na kraju piše da su studentski aktivisti i njihove pristalice razočarani očiglednom ravnodušnošću Evropske unije prema njihovoj borbi, kao i raširenim utiskom u svetu da je srpska demokratija izgubljena stvar. „U nedelju žele da dokažu da svi oni greše“, završava Gleni.

Sve vesti o izborima 25. oktobra u rubrici Izbori.

Naslovna fotografija: protest u Čačku zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu, 26. januar 2025 (ilustracija). Foto: Dejan Krsmanovic, Wikimedia Commons, CC BY 2.0, isečak.

Komentari

Ostavite komentar

E-adresa se ne objavljuje. Prvi komentar objavljujemo posle odobrenja redakcije. Komentari sa uvredama, pretnjama i govorom mržnje se ne objavljuju.