Kao u Srbiji: francuski srednjoškolci i studenti pozvali na blokade škola i fakulteta

Kartonska tabla na ogradi francuske srednje škole sa natpisom „3200 postes supprimés, 36 élèves entassés“ (3.200 ukinutih radnih mesta, 36 učenika nagurano u odeljenje) za vreme blokade

Francuske srednjoškolske i studentske organizacije pozvale su na nove blokade škola i fakulteta u utorak, 3. novembra, i u četvrtak, 5. novembra. Poziv je u subotu, na početku protesta u Parizu, uputila portparolka Studentske unije (Union étudiante) Sabrin Karbaš, govoreći i u ime Sindikalne unije srednjoškolaca (USL), javlja AFP.

„Već od ovog utorka blokiraćemo naše univerzitete i srednje škole, a blokiraćemo i u četvrtak“, rekla je Karbaš, prenosi belgijski javni servis RTBF. Povod je zabrana trase koju su organizatori prijavili za subotnji marš u Parizu. Karbaš je rekla da vlast hoće da zabranjuje proteste „svake nedelje“ i poručila: „Pokazaćemo im da greše.“ U četvrtak, 5. novembra, srednjoškolci i studenti pridružiće se i maršu koji su sazvali sindikati zaposlenih.

„Ne tražimo luksuz“, rekao je predsednik USL Rijad Rani, već „pristojne uslove da bismo mogli da učimo“, uključujući nacionalni plan za obnovu školskih zgrada. Pozvao je učenike i studente da u ponedeljak održe opšte skupštine i dogovore blokade od utorka do petka, „koliko god bude trebalo“.

Pet nedelja protesta, vlada nudi „mrvice“

Pokret je počeo u srednjim školama odmah posle početka školske godine, a celu zemlju zahvatio je posle štrajka nastavnika 17. septembra u Kreteju kod Pariza. Nastavnici gimnazije „Antoan de Sent Egziperi“ štrajkovali su zbog nedostatka osoblja, a učenici su potom blokirali školu. „Nastavnici su nam objasnili zašto su nezadovoljni i odlučili smo da im se pridružimo“, rekao je učenik Šeik Sanogo, piše Frans info u tekstu koji je preneo irski RTE.

Samo 30. septembra blokade su, prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, zahvatile 356 škola. Do tada je povređeno 119 ljudi, 85 učenika i 34 zaposlena, a policija je samo za dva dana privela 1.065 osoba. Učenici traže više nastavnika, manja odeljenja, obnovljene i grejane zgrade, lakši raspored časova i promenu Parkursupa, državne platforme za upis na fakultete. Srednjoškolcima su se u međuvremenu pridružili studenti, sindikati i obnovljeni pokret „žutih prsluka“, a protest 17. oktobra završio se neredima i pljačkama širom zemlje.

Vlada premijera Sebastijana Lekornija ponudila je 26. oktobra ustupke: Parkursup će biti preuređen, a zatim zamenjen, ukidanje radnih mesta u srednjim školama biće povučeno, a stipendije usklađene sa inflacijom, javlja LCP, televizija francuske Narodne skupštine. Organizacijama mladih to nije dovoljno. „Mobilizacijom uspevamo nešto da dobijemo, ali to su i dalje mrvice“, rekla je Karbaš, a generalna sekretarka studentskog sindikata UNEF Manon More ocenila je da je „strategija vlade da odgovara mrvicama“. Sindikati srednjoškolaca i studenata traže deset mera vrednih ukupno deset milijardi evra, među njima hitnu obnovu škola, masovno zapošljavanje nastavnika, školskog osoblja i savetnika i veće stipendije.

Pariska policijska prefektura dozvolila je za subotu samo trasu po istočnom obodu grada, od Port de Banjole do Port de Šaranton, a prema njenoj prvoj proceni na maršu je bilo oko 70.000 ljudi, javlja Frans 3. Kako se Francuska pripremala za treći protestni vikend zaredom, pisali smo jutros.

Da li Evropa kopira srpske studente?

Blokirani fakulteti dobro su poznati u Srbiji. Srpski studenti blokirali su fakultete posle pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024, čija je druga godišnjica sutra. Posle skoro dve godine protesta pokret je prerastao u Studentsku listu, koja je po preliminarnim rezultatima pobedila na parlamentarnim izborima 25. oktobra.

Francuski nedeljnik L’Ekspres ove nedelje je dva pokreta stavio jedan pored drugog, u tekstu o tome kako studentski pokreti u Francuskoj i Srbiji inspirišu mlade širom Evrope. Francusku naziva „iskrom“ protesta koji su snažno odjeknuli u Belgiji, Portugalu i Italiji, a za Srbiju piše da je studentski pokret izborima ušao u „novu fazu“. Pobeda studenata „vraća kredibilitet kolektivnoj akciji“, rekao je listu politikolog Univerziteta u Beogradu Ivica Mladenović, jer ruši uverenje da je vlast duboko ukorenjena u institucijama neuzdrmljiva.

Direktnu vezu, ipak, francuski organizatori nisu povukli: u njihovim izjavama koje je u subotu preneo AFP Srbija se ne pominje. Blokade srednjih škola u Francuskoj imaju i svoju istoriju, pa je USL već 2025. pozvao na nacionalnu blokadu iz istih razloga, kojoj se, prema podacima te organizacije, pridružilo 170 škola. Sličnosti sa Srbijom ipak su vidljive: obrazovne ustanove kao središte otpora, odluke na skupštinama nalik studentskim plenumima i savez sa zaposlenima kroz zajednički marš 5. novembra. Mladi su ove jeseni na ulicama i van Francuske. L’Ekspres pominje proteste u Milanu, Madridu i Liježu, a u Nemačkoj je za subotu najavljeno više od 160.000 učesnika protesta pokreta „Gen Z regelt“.

Sve vesti iz sveta pratite u rubrici Svet.

Naslovna fotografija: tabla „3.200 ukinutih radnih mesta, 36 učenika nagurano“ na ogradi srednje škole za vreme blokada 1. oktobra 2026. Foto: Maxime Torcatis Grégoire, Wikimedia Commons, CC BY 4.0, isečak.

Komentari

Ostavite komentar

E-adresa se ne objavljuje. Prvi komentar objavljujemo posle odobrenja redakcije. Komentari sa uvredama, pretnjama i govorom mržnje se ne objavljuju.